top of page

Savjetovanje i zastupanje u kontekstu međunarodnog prava

 

Djelokrug zakona nije ograničen samo na državne granice. Zaista, sve je više građana pozvano da se zaplene ili brane pred stranim i/ili međunarodnim jurisdikcijama.

 

Ovaj kurs se vrlo brzo može pokazati kao veoma složen za pojedinca. To je razlog zašto vaš advokat interveniše da preuzme kontrolu nad vašim dosijeom i odbranu vaših interesa.

 

Stručna područja majstora GASIMOVA u ovoj oblasti su sljedeća: 

 

- Međunarodna arbitraža

- Pravo međunarodnih odnosa

-  Upućivanje na međunarodne organizacije koje priznaju mehanizam za pojedinačne žalbe.

 

Brojno ograničena, međunarodna tijela koja će vjerovatno biti zaplijenjena od strane pojedinca su prije svega ona stvorena u okviru Ujedinjenih nacija.

 

Ovo su sljedeća tijela: 

 

- Komitet Ujedinjenih nacija za ljudska prava

- Komitet protiv torture i drugih okrutnih, nehumanih ili ponižavajućih postupaka i kazni

- Potkomisija za prevenciju diskriminacije i zaštitu manjina

- Međunarodni komitet za eliminaciju svih oblika rasne diskriminacije. 

Egzekvatura stranih presuda u Francuskoj
Postupak egzekvature sastoji se u pribavljanju primjene odluke stranog suda u Francuskoj. Teritorijalno nadležan je Sud pravde koji je odgovoran za ispitivanje osnovanosti zahtjeva za egzekvaturu. Postupak pred Sudskim sudom vodi se uz pomoć advokata. 
 
Postupak egzekvature slijedi stroga pravila koja strana koja je molila mora dokazati da se pridržavala. U suprotnom, postoji opasnost od odbijanja zahtjeva za egzekvaturu pred Sudskim sudom. 
​
Zbog toga je pomoć pravnog stručnjaka neophodna u kontekstu ovakvih slučajeva. 
​
Maître GASIMOV je intervenisao u nekoliko navrata pred francuskim sudovima, kako u zahtevu tako iu odbrani. Vrlo često naša firma dobija egzekvaturu u Francuskoj za presude stranih sudova. Ali isto tako, naša firma je, intervenirajući u interesu odbrane, u nekoliko navrata uspjela spriječiti egzekvaturu stranih presuda u Francuskoj, posebno navodeći kršenja strogih pravila egzekvature od strane suprotne strane._cc781905- 5cde- 3194-bb3b-136bad5cf58d_
Ured GASIMOVA interveniše po pitanjima koja se tiču međunarodnog prava, a konkretnije u kontekstu postupaka egzekvature. 

​

Evropska uzajamna pravna pomoće 

​

Evropska konvencija o međusobnoj pomoći u krivičnim stvarima, potpisana u Strazburu 20. aprila 1959. u okviru Vijeća Evrope, predviđa da države ugovornice pružaju jedna drugoj najširu moguću pravnu pomoć u krivičnim stvarima u cilju istrage i suđenja krivičnih djela. pod optimalnim uslovima. U skladu sa članom 26. Konvencije, Francuska i Švicarska su pribjegle bilateralnom sporazumu.    

​

Tekst koji je na snazi u 32 zemlje odnosi se prije svega na zamolnice, koje su najčešće sredstvo međusobne pravne pomoći. One se definiraju kao "misije koje tijelo zaduženo za instrukcije daje drugom tijelu da izvrši određene radnje informacija koje ono ne želi ili ne može sam ostvariti". Konvencija tako precizira (čl. 3) da se zamoljena država obavezuje „da će izvršiti, u oblicima predviđenim njenim zakonodavstvom, zamolnice u vezi sa krivičnim predmetom koje će joj uputiti pravosudni organi podnosioca predstavke i čiji svrha je izvođenje radnji istrage ili saopštavanje dokaznih predmeta, dosijea ili dokumenata". 

​

Uz to, član 5. Konvencije ovlašćuje svaku državu ugovornicu da zadrži pravo da pod određenim uslovima izvrši izvršenje zamolnica u svrhu pretrage ili zaplene predmeta. 

Sadržaj ugovora obuhvata i druge oblike međusobne pomoći: 

- dostavljanje pravnih dokumenata - posebno izvoda iz kaznene evidencije u kontekstu krivičnog predmeta; 

- dostavljanje procesnih dokumenata ili sudskih odluka ili međusobna pomoć u vezi sa pojavljivanjem svjedoka, vještaka i optuženih lica; 

- otkazivanje u svrhu krivičnog gonjenja, uvedeno članom 21. Konvencije, koji omogućava državi da zatraži od druge države ugovornice da pokrene postupak protiv osobe koja bi se, nakon što je počinila krivično djelo u državi molilji, potom sklonila u zamoljenu zemlju iz koje ne bi mogao biti izručen, ako je, na primjer, državljanin te države.

 

Član 15. konvencije (Glava V) takođe precizira da se zamolnice iz Ministarstva pravde upućuju Ministarstvu pravde, osim u hitnim slučajevima kada se zahtevi mogu uputiti direktno od pravosudnih organa sudu._cc781905- 5cde-3194-bb3b-136bad5cf58d_

Konačno, svako odbijanje pružanja pomoći mora biti obrazloženo (čl. 19).

 

 

Zahtjevi se sastavljaju u pisanom obliku, prenose i izvršavaju direktno od strane nacionalnih pravosudnih organa. 

Zahtjevi za privremeni transfer ili tranzit pritvorenika i dostavljanje obavijesti o osudi moraju ići preko centralnih vlasti zemalja Unije. 

​

U hitnim slučajevima, zahtjevi se mogu podnijeti preko Interpola ili bilo koje druge nadležne organizacije prema pravilima Ugovora o Evropskoj uniji. 

 

Država Unije od koje se traži pomoć (zamoljena zemlja) mora se pridržavati formalnosti i procedura koje je naznačila država Unije koja je podnijela zahtjev (zemlja moliteljica) i izvršiti ga što je prije moguće, uzimajući u obzir rokovi naznačeni što je moguće bolje. 

 

Što se tiče proceduralnih dokumenata, zemlje Unije šalju direktno poštom licima koja se nalaze na teritoriji druge zemlje Unije, dokumenta koja su im namijenjena. U nekim slučajevima, nadležni organi zamoljene zemlje su odgovorni za slanje ovih dokumenata. 

 

Pravosudni organ ili središnji organ u zemlji Unije može uspostaviti direktan kontakt sa policijskim ili carinskim organom druge zemlje Unije, ili, u slučaju zahtjeva za međusobnu pomoć u vezi sa postupkom, sa organom uprave druge države. zemlja EU.

  Zemlje Unije mogu spontano dijeliti informacije o krivično kažnjivim djelima i administrativnim prekršajima za koje je sankcija ili postupanje odgovornost organa primaoca._cc781905-5cde-3b594

 

Specifični oblici međusobne pomoći

  • Ukradeni predmeti pronađeni u drugoj zemlji Unije stavljaju se na raspolaganje zemlji koja je zatražila da bi se vratili vlasniku. 

  • Lice zadržano na teritoriji zemlje molilje može, uz saglasnost vlasti, biti privremeno prebačeno u zemlju u kojoj se istraga vodi. Ako to zahtijeva jedna od zemalja, pristanak dotične osobe bit će neophodan uslov za njihov transfer. 

  • Svjedoka ili vještaka mogu saslušati pravosudni organi druge zemlje EU putem videokonferencije ako to nije u suprotnosti sa osnovnim principima zamoljene zemlje i ako se sve uključene strane slažu._cc781905-5cde -3194-bb3b-136bad5cf58d_

  • Kontrolisane isporuke su dozvoljene na teritoriji druge zemlje EU u kontekstu krivičnih istraga u vezi sa krivičnim djelima koja mogu dovesti do ekstradicije.

  • Dvije ili više zemalja mogu osnovati zajednički istražni tim za određenu svrhu i na ograničeni period na osnovu zajedničkog sporazuma zaključenog između njih

  • Istrage također mogu provoditi agenti koji djeluju pod tajnim ili fiktivnim identitetom, pod uslovom da su u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i procedurama. 

  • Telekomunikacije se mogu presresti, na zahtjev nadležnog organa druge zemlje Unije, koji je za to ovlašten u ovoj zemlji Unije. 

bottom of page